maturski rad, maturski radovi, seminarski rad, seminarski radovi, diplomski rad, diplomski radov
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Nemačka Centralna banka

Go down

Nemačka Centralna banka Empty Nemačka Centralna banka

Post  Admin Fri Sep 16, 2011 11:23 am


Nemačka Centralna banka

Nemačka Centralna banka je Savezna banka osnovana 1875. kao banka nemačkih pokrajina, s tim da je isključivo pravo štampanja novca stekla tek od 1945. godine, kada je i nacionalizovana, a naziv je promenila 1957. Predstavlja centralnu banku koja emituje novac, vodi monetarnu politku i vodi finansijsko i blagajničko poslovanje za Savezni vladu. Njom upravljaju guverner i zamenik guvernera i Odbor direktora. U svom poslovanju je imala veliki stepen autonomije koji je sada ograničen Evropskom monetarnom unijom i Evropskom centralnom bankom.
Bundesbanka posluje samo sa centralnim bankama saveznih pokrajina koje regulišu novčani opticaj i kreditni volumen, poslujući isključivo sa poslovnim javnim i privatnim bankama.
Poslovno bankarstvo se realizujre preko privatnih i javnih banaka, s tim što u bankarskom sistemu postoji dominacija velikih „starih“ banka (Deutsche Bank osnovana 1870., Commerzbank osnovana 1870. i Dresdner Bank osnovana 1872. godine) koje obavljaju sve vrste bankarskih poslova po modelu univerzalnog bankarstva. Ove velike banke su bile rasformirane posle II svetskog rata, ali su ponovo formirane 1957/58. i danas su još uvek „kućne banke“ (Hausbank) velikih nemačkih industrijskih korporacija i koncerna, a njima se pridružila i Bayrische Hypo- und Vereinsbank (HVB) koja je nastala 1998. fuzijom dve velike bavarske banke.
U Nemačkoj dominira model univerzalne banke, kojih je krajem 2000.bilo 2.713, a specijalizovanih banaka 218. Univerzalne banke se dele na komercijalne banke kojih je bilo 354 (u ovu kategoriju spadaju već navedene velike komercijalne banke, Postbank, regionalne komercijalne banke i aflijacije stranih banaka).
Štedionice (Spakasse) predstavljaju specifičnu vrstu banaka-štedionica koje su uglavnom formirane na lokalnom nivou, a primarno se bave prikupljanjem štednje i kartokročnim kreditiranjem. Postoje i tzv. žiro centrale, odnosno regionalne (pokrajinske) banke preko kojih se realizuje žiro platni promet između štedionica i emisioni poslovi za lokalne organe.
Kreditne zadruge, odnosno zadružne kreditne ustanove (Volks und Raiffeisenbanken) su slične štedionicama, obavljaju sve vrste bankarskih poslova za mala i srednja preduzeća, preduzetnike, trgovce i poljoprivrednike i to na lokalnom nivou, s tim da postoje i one regionalnog karaktera. Ova grupa finansijskih institucija je bila krajem 2000. daleko najbrojnija u bankarskom sistemu Nemačke (bilo ih je 1.798).
Postoje i specijalizovane banke koje se bave odobravanjem hipotekarnih kredita ili su specijalizovane za finansiranje stambene izgradnje (sa funkcijama štednje), saobraćaja i pojedinih industrijskih grana. Specijalizovana banka za finansiranje privrednog razvoja i spoljne trgovine je Kreditni zavod za obnovu (KfW).







LITERATURA

1. Martić Dr Slavoljub: Uporedni računovodstveni sistemi, Beograd 1998.



Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

Back to top

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum